Angina pektoris i infarkt srca

Bolesti srca, Metaboličke bolesti, Meteoropatije , , , , , , , , ,

Angina pektoris -  označava bol u prsima  koju uzrokuje  nedovoljna opskrba  srčanog  mišića  krvlju.
Stabilna angina pektoris  je ona koja se javlja  uvijek u istom opterećenju – npr.  svaki put kod penjanja na drugi kat. Nestabilna angina pektoris  je   svaka novonastala bol  u prsima ili bol koja je promijenila uobičajeni karakter ili  se promijenio napor  kod  kojega se takva  bol javlja. Ona zahtijeva  pažljivu analizu.

Infarkt  srca je odumiranje  dijela srca  zbog    začepljenja  jedne ili više  krvnih  žila   koje snabdijevaju   srčani mišić ( to su koronarne krvne žile). Infarkt  srca se javlja i bez začepljenja  krvnih žila ako je   potreba za krvlju u srčanom mišiću  veća od  mogućnosti opskrbe – npr. vrlo veliki tjelesni napori.

Bolest krvni žila srca  počinje obično s  anginom pektoris, potom kako začepljenje krvnih žila u srcu napreduje  može se u jednom trenutku razviti i odumiranje  tkiva srčanog  mišića – infarkt srca. Infarkt srca može biti mali, ograničeni, ponekad  bolesnik i ne zna da je prebolio infarkt, a  može biti i vrlo veliki tako da srce više ne može obavljati svoju ulogu pumpe  i bolesnik naglo umre.

Koronarna bolest se uvijek ne može lako prepoznati -npr.    jedan se  bolesnik s bolovima u   gornjem dijelu trbuha javio liječniku  koji je zaključio da se radi o  želučanim tegobama i propisao mu je lijek protiv kiseline.  Kako su   tegobe  progredirale  bolesnik je došao na pregled  i EKG je pokazao veliki infarkt star nekoliko dana.
Bolesnici koji imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće, koji su predebeli, pušaći ili oni koji se  malo kreću izloženi su  visokom riziku nastanka  koronarne  bolesti. Žene  dok imaju menstruacije  zaštićene su visokom razinom ženskih hormona od koronarne bolesti. Kasnije je njihov  rizik jednak onome kod muškaraca.

Važno je napomenuti da svaku bol u prsima treba  ozbiljno analizirati. Razlozi za bol u prsima mogu ležati u  promjenama vratne i  grudne kralješnice gdje koštani izdanci pritišću na korijene živaca ,  a bol se projicira  u prsima gdje ti živci završavaju. Bol od koronarne bolesti u gornjem dijelu trbuha   sliči boli od vrijeda želuca. Poneki bolesnik u psihičkom stresu  može subjetkivno osjećati bol u prsima.
Dijagnoza  koronarne  bolesti temelji se na pažljivom uzimanju podataka  od  bolesnika, pregledu i EKG-u.  Važno je naglasiti da   uredan nalaz EKG-a  ne isključuje koronarnu bolest.
Ako je  nalaz pregleda  i EKG-a dvojben  treba svakako uraditi ergometriju - snimanje EKG-a  pod opterećenjem.  Korisno je uraditi i 24 satno snimanje EKG-a – Holter. Ako sve navedeno ne da jasni odgovor da li se radi o koronarnoj  bolesti treba uraditi   kornarografiju – tanka cjevčica   uvede se u  krvne žile srca, injicira se kontrast i prikažu krvne žile srca.
Liječenje   ovisi o  mnogo faktora, ali je svakako bitno sniziti razinu masnoća i šećera u krvi, prestati s pušenjem, dobro izregulirati  povišeni krvni tlak i nastojati se  što više kretati. Primjena lijekova koji djeluju na srčani mišić i njegovu cirkulaciju je u domeni interniste. Ponekad je radi liječena potreban i kirurški zahvat.