Kolonoskopija može prepoloviti smrt od raka debelog crijeva otkrivanjem polipa

Bolesti probavnog sustava , , ,

Poliklinika Kvarantan u okviru svoje koncepcije sveobuhvatnog zbrinjavanja internističkih bolesnika provodi i endnoskopske pretrage debelog crijeva i želuca s ciljem ranog otkrivanja premalignih i malignih promjena.

Cilj takvih pregleda je i rano otkrivanje promjena koje mogu dovesti do raka debelog crijeva i želuca. Najčešće dobroćudne promjene koje mogu “maligno alterirati” – znači priječi u rak – su polipi.

Na tu temu je nedavno objavljen interesantan članak u značajnom stručnom medicinskom časopisu New England Journal of Medicine u kojem autori na velikom broju pregledanika konstatiraju da otkrivanje polipa tijekom kolonoskopije i njihovo odstranjivanje prepolovljava broj umrlih od raka debelog crijeva.

Kako svaka takva činjenica ima i svoje naličje konstatiraju da je smanjivanje stope smrtnosti visoko u prvih desetak godina praćenja jer se pacijenti pridržavaju uputa o redovitim kolonoskopskim pregledima. Kasnije većina pacijenata odustaje od pregleda ili se ne pridržava uputa o redovitim kontrolama te se stopa oboljevanja povisuje.

Što su to polipi debelog crijeva?

Polipi kolona su dobroćudni tumori sluznice crijeva. Pojava polipa debelog crijeva najčešća je u osoba starijih od 40 godina, iako se pojedinačni polip mogu naći i u adolescenata iz porodica sa sindomom polipoze debelog crijeva.Dijele se u tri skupine: hiperplastički polipi, adenomi i sindromi s polipozom.

Hiperplastički polipi čine oko 90% svih polipa debelog crijeva i obično su manji od pola cm promjera. Najčešće se javljaju u završnom dijelu debelog crijeva – rektosigmoidno debelo crijevo – i u odrasloj životnoj dobi. Iako se smtraju dobročudnim tumorima ipak , posebno u okviru sindroma polipoze nose maligni potencijal.

Adenomi čine oko 10 % polipa. Njih 90% je obično maleno, manje od 1 cm u promjeru i imaju malu sklonost prerastanju u zlučudni tumor. U ostalih 10 % adenoma , posebno ako se veći od 1 cm mogu se često naći maligne stanice.

Kada se adenom u potpunosti odstrani ili uzme mali uzorak na histološkoj analizi -pregled tkiva pod mikroskopom – pokazuju se tri tipa:

  • Tubularni – najčešći je tip adenoma i nalazi se po cijelom debelom crijevu.
  • Vilozni – najčešći je u rektumu, znači u završnom dijelu debelog crijeva. Obično su veći, polosnati. Neravne – karfiolaste površine, često ljubičasto-crveni. Oni su potencijalno najopasniji. Ponekad dovode i do poljeva, sluzavih stolica, gubitka kalija,a u sebi znaju skrivati početne stadije raka crijeva.
  • Tubovilozni : su polipi čija je građa kombinirana od oba tipa.

Rizik da polip porgredira prema raku crijeva u vezi je s njegovom veličinom , oblikom i histološkim nalazom. Dakle veći rizik nose polipi koji su promjera većeg od 1 cm, imaju više od 25% viloznih elemnata ili vsoki stupanj displazije – promjene strukture tkiva polipa.Također veći rizik nose i polipi koji nisu na peteljci već široko prileže na sluznici.

Sindromi s polipozom crijeva obuhvaćaju nekoliko skupina bolesti gdje se u pojedinim porodicama javlja puno polipa debelog crijeva i česta je pojava raka debelog crijeva. Kod takvih bolesnika nužno je praćenje promjena u želucu i deblom crijevu radi ranog otkrivanja raka.

Postoje još dva tipa polipa u debelom crijevu:

Hamartomi – dobročćdni polipi koji se sastoje od mješavine različitih tkiva.
Upalni polipi crijeva – javljaju se kod upale crijeva – kolitisa .

Dakle koje su preporuke za prevenciju i rano otkrivanje raka debelog crijeva?

 

Kod pregledanika koji nemaju u bližoj porodici rak probavnog sustava predlaže se nakon 45- 50. godine života uraditi preventivnu kolonoskopiju.

Kad je ta kolonoskopija uredna, znači nema polipa, peporuča se kontrolna kolonoskopija nakon 5-8 godina.

Kada se nađu polipi koji se tijekom kolonoskopije odstrane iduća kontrola ovisi o tipu polipa.

  • Ako se radilo o velikom viloznom polipu onda je kontrola za godinu dana.
  • Ako se radilo o malom hiperplastičkom polipu kontrola je za 3 godine.

Kolonoskopija je na glasu kao vrlo neugodna pretraga. Sam postupak se sastoji u uvlačenju endoskopa – kolonoskopa u debelo crijevo. Tri su razloga za bol kod kolonoskopije:

  • Tijekom postupka liječnik upuhuje zrak u crijevo da bi mogao bolje analizirati sluznicu crijeva. Taj zrak širi crijevo i može izazvati bol.
  • Drugi razlog za bol je to što endoskop treba proći kroz višestruko ispresavijano crijevo. Bol koja se javlja obično traja par sekundi.
  • Treći razlog može biti slaba suradnja prestrašenog pregledanika koji napinje trbuh i praktički izgurava endoskop iz crijeva.

 

Te neugodne situacije u Poliklinici Kvarantan nastojimo spriječiti s provođenjem sedacije lijekovima koji smire i uspavaju bolesnika te je on opušten i pretraga se može brže i lakše završiti. Za uspjeh kolonoskopije   posebno u  traganju za malim promjenama sluznice crijeva, kao što su polipi, važno je da je crijevo dobro očišćeno.