Gastroskopija

Gastroskopija, poznata još kao gornja endoskopija i ezofagogastroduodenoskopija (EGD) instrumentalni je postupak koji omogućuje liječniku da gastroskopom detaljno pregleda jednjak, želudac i dvanaesnik.
Gastroskop je instrument kojeg čini vrlo savitljiva tanka i glatka cijev sa rasvjetom na vrhu, debljine debljine 6-8 mm, a uvodi se kroz usta do jednjaka, želuca i dvanaesnika.

 

Zašto napraviti gastroskopiju ?
Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nagona na povraćanje, žgaravice ili teškoća u gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale, vrijeda ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira.
Kakva je priprema za pregled potrebna?
 Sedam dana prije gastroskopije  treba prestati uzimati preparata  željeza,  acetilsalicilnu kiselinu (andol, aspirin, Acisal), klopidrogel (Zyllt, Pigrel) antireumatike ( Knavon,Voltaren, Brufen, Ketonal i sl.). Ako uzimate  Marivarin, Sintrom, Pelentan,  ili sl. lijekove svakako naglasite  kod dogovaranja kolonoskopije da uzimate te lijekove i razlog zašto ih uzimate –  obično bolesti srčanih zalistaka,  aritmija  i tromboza vena ili pluća. Dan prije kolonoskopije treba uraditi  KKS , PV, INR, APTV, fibrinogen i taj nalaz donijeti na uvid. Ako  PV je niži od 0,50 tada se  tijekom gastroskopije neće moći uraditi biopsija.   Također morate upozoriti na sve bolesti od kojih se liječite  i na alergije za koje znate. Ako trajno uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa liječnikom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne. Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti ili piti šest do osam sati prije pregleda.Bitno je da pušači barem 2-3 sata prije gastrokopije ne puše
Što možete očekivati tijekom gastroskopije?
Pacijent leži na na lijevom boku, a gastroskop se polako i pažljivo uvodi kroz usta, preko jezika u jednjak, želudac i dvanaesnik. Važno je naglasiti da je to normalni put kojim ide hrana, te se , za vrijeme pregleda, koji rijetko traje dulje od pet minuta, može normalno disati.
Neugoda pregleda proizlazi iz pojave nagona na povraćanje zbog instrumenta u ustima i gornjem probavnom sustavu. Također može se javiti podrigivanje zbog zraka koji se upuhuje u želudac da bi rastegnuli njegovu stijenku i tako bolje prikazali detalje sluznice.
Kako olakšati gastroskopiju?
Gastroskopija se lakše podnosi ako se primijeni anestezija.

Lokalna anestezija za gastroskopiju provodi se špricanjem lokalnog ansetetika u ždrijelo. Nakon nekoliko minuta ždrijelo utrne i lakše se podnosi gastroskopija. Kao komplikacija može se javiti alegijska reakcija na anestetik. Također je bitno da pacijent dva sata nakon takve lokalne anestezije ništa ne jede i ne pije jer hrana i piće mogu otići u dušnik.

Kratkotrajna intravenozna sedacija je postupak kod kojeg bolesnik u venu dobiva sredstvo za uspavljivanje. Takva sedacija primjenjuje se kod gastroskopije i kolonoskopije, s ciljem da smanji osjećaj neugode koju takve pretrage uzrokuju. Postupak je siguran i provodi se rutinski. Dobro ga podnose starije osobe te općenito bolesne osobe kod kojih se želi izbjeći naprezanje i bol kod dijagnostičke pretrage. Liječnik prije pregleda procjenjuje rizik takve sedacije. Bitno je da bolesnik prije provođenja kratkotrajne intravenozne sedacije(ponekad se zove i anestezija) 6 sati ne uzima nikakvu hranu, a ako uzima neke lijekove o tome se, kod dogovaranja pregleda, mora posebno dogovoriti s liječnikom. Iako je buđenje iz sedacije (“anestezije”) vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom.

Koje se komplikacije mogu javiti pri pregledu?
Gastroskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, perforacije stijenke organa te eventualno potreba za bolničkim liječenjem i operacijom, a vrlo rijetko mogu biti i smrtne. Komplikacije se obično javljaju ako postoji  značajna bolest  želuca ili dvanajesnika. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju  pojave krvi u stolici,crne stolice, jakih bolova u trbuhu, temperature ili tresavice.