Savjetovalište

Miozitisi


Upalne bolesti mišića, upalne miopatije ili miozitisi, su skupina bolesti u kojima imunološki sustav napada tkivo mišića što dovodi do postupno sve izraženije slabosti mišića uz porast upalnih parametara i u laboratorijskim nalazima uočljiv porast kreatin kinaze (CK). Bolovi Pročitaj više

Vaskulitisi


Vaskulitisi su sistemske upalne bolesti krvnih žila. U nekim slučajevima postoje protutijela koja možemo dokazati, u nekima ne, no zajedničko je svim ovim stanjima da imunološki proces napada stijenku krvne žile i time dovodi do niza simptoma i kliničkih Pročitaj više

Sistemske autoimune bolesti


Sistemski eritemski lupus (SLE) Za sistemski eritemski lupus slobodno možemo reći da je „školski primjer“ autoimunih bolesti kojima se bavi reumatologija. Najčešće pogađa žene, i to u dobi od 15 do 45 godina, a simptomi su bolesti šaroliki jer protutijela Pročitaj više

Reaktivni artirtis, septički artritis, urički artritis- giht


Reaktivni artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje kao posljedica bilo koje virusne, bakterijske ili gljivične infekcije. Najčešće se javlja nakon infekcija dišnih puteva te mokraćno-spolnog sustava. U većini slučajeva ovaj artritis neće postati kroničan te će se uz Pročitaj više

Aksijalni spondiloartritis


Za potrebe ovog teksta u skupinu spondiloartritisa ćemo svrstati aksijalni spondiloartritis/ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, enteropatski artritis. Aksijalni spondiloartritis je upalna bolest kralješnice. Češće pogađa muškarce u odnosu na žene, najčešće pogađa mlade muškarce. Karakteristični su simptomi dugotrajna bol u donjem dijelu kralješnice te dubinska Pročitaj više

Polipi žučnjaka

Bolesti probavnog sustava , , , , , , , , , , , ,

Povod za ovaj tekst je jedan mladi pacijent pregledan u Poliklinici Kvarantan kod kojega smo našli dva velika polipa žučnjaka.

Polipi žučnjaka lokalizirana su zadebljanja sluznice žučnjaka, a mogu biti uzrokovani s dva medicinska stanja – kolesterolozom i adenomiomatozom stijenke žučnjaka.

Kolesteroloza je pojava polipoidnih tvorbi u žučnjaku,a uzrokovana je nakupljanjem i taloženjem kolesterola u sluznici žučnjaka. Može se manifestiratiu dva oblika – brojni mali sitni i dufuzni polipi u sluznici žučnjaka ili kao veći solitarni polipi do 10 -15 mm promjera. Obično nije povezana s visokim razinama kolesterola u krvi, šećernom bolesti ili atrosklerozom. Ako se ne provede adekvatno liječenje kolesteroloza u 7,5 % bolesnika može dovesti do raka žučnog mjehura.

Kolesteroloza je češća u žena i u bolesnika starijih od 50 godina. Takvi bolesnici rijetko imaju smetnje i obično se bolest otkrije slučano na pregledu trbuha ultrazvukom. Samo mali broj pacijenata ima tegobe po tipu difuznih bolova ili nejasne nelagode u trbuhu. Uznapredovali oblici kolesteroloze zahtijevaju kirurško odstranjenje žučne vrečice. Prema nekim istraživanjima kolesteroloza indicira oko 50% operacija žučnjaka.
Drugi razlog za zadebljanje stijenke žučnjaka je adenomiomatoza – koju karakterizira zadebljanje sluznice žučnog mjehura.

Kao i kolesteroloza tako i adenomiomatoza može dovesti do raka žučnjaka.

Dijagnoza se potavlja pregledom žučnjaka ultrazvukom. Pri tome treba pregeldati ultrazvukom sve čvrste organe u trbuhu – jetru, slezenu, gušteraču, oba bubrega, nadbubrežne žljezde, limfne čvorove oko aorte i velike krvne žile – aortu, šuplju venu i vene u jetri.
Kako dakle postupiti kada se nađe “polip žučnjaka”?
Nakon što se na ultrazvuku trbuha uoči polip u žučnjaku te ako je veći od 10-12 mm ili ako u kontroli nakon 2-3 mjeseca značajno poraste nužna je operacija žučnjaka.

Na donjim slika prikazna su dva polipa žučnjaka u mladog čovjeka, oko 30 godina starosti.To je dosta neuobičajena pojava kod mlađih ljudi. Možda je razlog što je nekoliko mjeseci uzimao puno jaja u želji da se udeblja “ svi bližni govorili su mu da je premršav”. Radilo se o odlično razvijenom mladom čovjeku primjerene koštane i mišićne građe, koji se nakon puno jaja nije se udebljao, ali je “uzgojio” polipe žučnjaka i po svemu sudeći morati će na operaciju. Dakle ne slušajte razne”pametne” svjete bližnjih, pitajte liječnika!

Veći polip-dobroćudni tumor u žučnjaku, Poliklinika Kvarantan

Polip u žučnjaku

Razumna mjera prevencije je jednom godišnje uraditi ultrazvuk trbuha na kojem bi se morale uočiti bitne promjene čvrstih organa trbuha: jetru, slezenu, gušteraču, oba bubrega, nadbubrežne žljezde, limfne čvorove oko aorte i velike krvne žile – aortu, šuplju venu i vene u jetri.

U donjem videu prikazano je nekoliko malih  polipa i jedan veliki polip.


Kolonoskopija može prepoloviti smrt od raka debelog crijeva otkrivanjem polipa

Bolesti probavnog sustava , , ,

Poliklinika Kvarantan u okviru svoje koncepcije sveobuhvatnog zbrinjavanja internističkih bolesnika provodi i endnoskopske pretrage debelog crijeva i želuca s ciljem ranog otkrivanja premalignih i malignih promjena.

Cilj takvih pregleda je i rano otkrivanje promjena koje mogu dovesti do raka debelog crijeva i želuca. Najčešće dobroćudne promjene koje mogu “maligno alterirati” – znači priječi u rak – su polipi.
Pročitaj više


Rak debelog crijeva – koliki je rizik od raka debelog crijeva?

Bolesti probavnog sustava , , , ,

Rak debelog crijeva je česta bolest moderne populacije koja odnosi  mnogo života.  Rano otkrivanje raka debelog crijeva  najbolje se provodi kolonoskopijom. Kako je sama priprema za kolonoskopiju neugodna, a kod nekih bolesnika i pregled je neugodan te se ponekad, iako rijetko, mogu javiti i komoplikacije  potrebno je  poštovati smjernice za probir.

Dakle koje su smjernice za probir osoba s rizikom raka debelog crijeva?

Osnovno je da liječnik u dogovoru s pregledanom osobom indivualno procijeni kada i u kojem opsegu treba obaviti probir na rak debelog crijeva.

Kod odraslih osoba s prosječnim rizikom raka raka debelog crijeva   treba  u 50.godini starosti uraditi prvu kolonoskopiju – pregled debelog  crijeva. Ako je nalaz uredan kontrolni pregled kolonoskopijom slijedi za 10 godina.  Ako je početni pregled bila rektosigmoidoskopija – dakle pregled samo donjeg dijela debelog crijeva  -  kontrolni   pregled slijedi za  5 godina.

Kod odralih osoba  s  viskokim rizikom raka raka debelog crijeva   treba  u 40. godini starosti uraditi kolonoskopiju – pregled debelog  crijeva  ili alternativno  10 godina prije dobi u kojoj se u jednog od bliskih rođaka javio rak debelog crijeva.  To je populacija koja će imati najveću korist od ranog probira  na rak debelog crijeva.

Kod odraslih osoba starijih od 75 godina  s očekivanim životnim vijekom kraćim od 10 godina  nije potrebno nastaviti s probirom na rak debelog crijeva. Naravno da se kod  svake osobe, kod koje se javi:

  • krv  u stolici,
  • mršavljenje,
  • promjena karaktera stolice  
  • promjera debljine  stolice 

treba uraditi kolonoskopiju neovisno o dobi ili očekivanom trajanju života.


Why Breakfast Is Important ( Multipage )

Articles, Od teme
Breakfast

Ut luctus lacus elit. In ligula augue, pulvinar eget dignissim a, blandit eget dolor. Cras eleifend urna eget diam tempor vel luctus ligula eleifend. Suspendisse eros massa, suscipit vitae mollis eget, mattis vel elit. Nunc ultrices porttitor vehicula. Nulla ligula tortor, mollis a faucibus ut, tincidunt eget eros. Quisque id dui dolor, sit amet viverra mi. Maecenas accumsan, est sed varius viverra, purus nisl fermentum nunc, id bibendum erat mi vulputate tellus. In quis mi lectus. Vivamus dictum consequat mi, eu ultrices nisl vestibulum vitae. Aenean eu arcu nec nisi lobortis ultrices nec et lectus. Curabitur vel quam dui. Ut in enim metus, nec volutpat tellus. Donec nisi ligula, volutpat vel interdum eu, mollis in nibh. Etiam lacinia, tortor a vehicula venenatis, justo est commodo tellus, eu elementum velit ligula id magna.


« Previous   1 2 3 4 5 6 7