krončni

Miozitisi


Upalne bolesti mišića, upalne miopatije ili miozitisi, su skupina bolesti u kojima imunološki sustav napada tkivo mišića što dovodi do postupno sve izraženije slabosti mišića uz porast upalnih parametara i u laboratorijskim nalazima uočljiv porast kreatin kinaze (CK). Bolovi Pročitaj više

Vaskulitisi


Vaskulitisi su sistemske upalne bolesti krvnih žila. U nekim slučajevima postoje protutijela koja možemo dokazati, u nekima ne, no zajedničko je svim ovim stanjima da imunološki proces napada stijenku krvne žile i time dovodi do niza simptoma i kliničkih Pročitaj više

Sistemske autoimune bolesti


Sistemski eritemski lupus (SLE) Za sistemski eritemski lupus slobodno možemo reći da je „školski primjer“ autoimunih bolesti kojima se bavi reumatologija. Najčešće pogađa žene, i to u dobi od 15 do 45 godina, a simptomi su bolesti šaroliki jer protutijela Pročitaj više

Reaktivni artirtis, septički artritis, urički artritis- giht


Reaktivni artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje kao posljedica bilo koje virusne, bakterijske ili gljivične infekcije. Najčešće se javlja nakon infekcija dišnih puteva te mokraćno-spolnog sustava. U većini slučajeva ovaj artritis neće postati kroničan te će se uz Pročitaj više

Aksijalni spondiloartritis


Za potrebe ovog teksta u skupinu spondiloartritisa ćemo svrstati aksijalni spondiloartritis/ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, enteropatski artritis. Aksijalni spondiloartritis je upalna bolest kralješnice. Češće pogađa muškarce u odnosu na žene, najčešće pogađa mlade muškarce. Karakteristični su simptomi dugotrajna bol u donjem dijelu kralješnice te dubinska Pročitaj više

Pregled pulmologa – Pulmološka ambulanta

Uncategorized , , , , , , , , , , , , , , ,

 

Pulmologija

 

Pulmologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem, dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti, donjih dišnih puteva – dušnika (traheje), dušnica (bronha) i pluća. U širem smislu, proučava i bolesti prsnog koša koša koje uzrokuju određene poremećaje disanja.

 

Anatomija

Građa pluća

Trodimenzionalni model pluća

Donji dišni sustav počinje ispod glasnica, gdje grkljan (larinks) prelazi u dušnik. Dušnik se grana na dva glavna bronha (dušnice), koji ulaze svaki u svoje plućno krilo (lijevo i desno) te se dalje dijele u sve manje i manje bronhe, smanjujući se na kraju na mikroskopsku razinu.

Pluća su glavni dišni organ i zauzimaju veći dio volumena prsnog koša. Dijele se na dva plućna krila – lijevo i desno, od kojih je lijevo nešto manje, budući da se s te strane nalazi srce. U plućima se odvija izmjena plinova: kisik iz zraka u plućima ulazi u krv, a ugljični dioksid (CO2) iz krvi u pluća, otkud se potom izdiše u atmosferu. 

Bolesti pluća i bronha

Bolesti donjeg dišnog sustava možemo podijeliti u nekoliko kategorija:

  • infektivne (zarazne bolesti)
  • funkcijske (opstruktivne bolesti)
  • plućne tumore
  • ostale rjeđe bolesti pluća

Najčešći simptom bolesti donjeg dišnog sustava su:

  • kašalj
  • otežano disanje
  • bolovi u prsištu
  • sviranje u prsima

Svaki od tih simptoma može biti uzrokovan i bolestima drugih organa (srca, jednjaka, mišića prsnog koša) pa je često potrebna točna liječnička procjena pojedninih tegoba kako bi se mogla precizno usmjeriti dijagnostička obrada. Bolesti bronha su najčešće karakterizirane tzv.”sviranjem u prsima”, koje pacijent ponekad može sam čuti kod izdisanja, a najbolje se čuje pri liječničkom pregledu slušalicama. 

Infektivne/zarazne bolesti pluća

Dišni putevi su jedan od organskih sustava koji su najčešće pogođeni infekcijama. Iako su infekcije gornjih dišnih puteva (nosa, ždrijela i grkljana) češći, upale donjih dišnih puteva obično imaju težu kliničku sliku i češće zahtjevaju posjet liječniku radi procjene težine simptoma. 

Zarazne bolesti pluća najčešće uzrokuju virusi, potom bakterije te, u rijetkim situacijama, kod bolesnika s teškim popratnim bolestima, gljive. Ako je upala zahvatila bronhe, govorimo o bronhitisu, a ako su zahvaćena pluća govorimo o upali pluća (pneumoniji). 

Virusne upale su najčešće blažeg tijeka, karakterizira ih: 

  • kašalj
  • povišena tjelesna temperatura (najčešće ne iznad 38.5 st.C)
  • ponekad i osjećaj otežanog disanja

Neki virusi, kao što su virus gripe (Influenza) te, u zadnje vrijeme sveprisutni, SARS CoV2 (popularno zvan “Corona”) su dovoljno agresivni da mogu uzrokovati teške upale pluća koje zahtjevaju hospitalizaciju, a ponekad i intenzivno liječenje, uz visoke stope smrtnosti najteže oboljelih pacijenata. 

Virusne bolesti dišnog sustava liječe se simptomatski:  mirovanje,  skidanje temperature, lagana prehrana, unos dovoljno tekućine, za njih ne postoje specifični lijekovi (iznimka je virus gripe).

Glavni lijek za virusne bolesti je imunizacija cijepljenjem te se ono, protiv bolesti gripe i SARS CoV2, savjetuje svim odraslim osobama.

Bakterijske upale pluća i bronha su rjeđe te ih obično prati:

  • teža klinička slika
  • visoka tjelesna temperatura
  • izraženi simptomima slabosti
  • bolovi u prsištu
  • otežano disanje

Liječe se antibioticima, uz ostale, već spomenute simptomatske mjere. Nerijetko bakterijske upale pluća, pogotovo kod starijih osoba, imaju težu kliničku sliku, koja zahtijeva bolničko liječenje. Najteži oblici bakterijske upale pluća se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja.

Funkcijske/opstruktivne bolesti pluća

Astma

Astma je bolest koja je uzrokovana prevelikom osjetljivošću bronha, najčešće na određene čestice iz zraka. Radi jednostavnosti, možemo ju promatrati kao “alergiju bronha”. Najčešće je povezana s drugim simptomima alergije – curenje nosa, svrbež očiju, osip kože – te se često javlja sezonski, kad su u zraku pristune veće količine peludi. 

Astma se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Česta je u djetinjstvu, a tokom puberteta simptomi astme mogu potpuno nestati, ali se i javiti kod nekog tko od nje ranije nije bolovao.

Najčešći simptom astme je sviranje u prsima i otežano disanje. Nerijetko se simptomi javljaju noću, i bude pacijenta iz sna. Kod sumnje na astmu potrebno se javiti liječniku, kako bi se obavio pregled, poslušala pluća te obavila obrada plućne funkcije -spirometrija. 

Astma se liječi lijekovima koji se uzimaju udisanjem, popularno nazvanim “pumpicama”.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

Kronična opstruktivna bolesti, često zvana i kronični bronhitis, najčešće je uzrokovana dugogodišnjim pušenjem. Simptomi su:

  • dugotrajni kašalj,
  • iskašljavanje (najčešće žućkastog sadržaja),
  • sviranje u prsima,
  • postupno sve teže disanje.
  • simptomi se postupno razvijaju mjesecima i godinama,
  • važno ih je prepoznati u ranoj fazi bolesti kako bi se započelo adekvatno liječenje.

Dijagnoza KOPB se postavlja na temelju anamneze, pregleda pacijenta te obrade plućne funkcije (spirometrije). 

Kao i astma, liječi se lijekovima koji se uzimaju u “pumpicama”. Pacijenti koji boluju od KOPB imaju puno veći rizik za bakterijske infekcije i upale pluća, pa je često potrebno i dodatno, antibiotsko liječenje.

Tumori pluća

Tumori pluća su najčešće maligni (zloćudni) i u pravilu se nazivaju karcinomi. Pluća su jedan od najčešćih organa u kojima se razvijaju karcinomi, a smrtnost od karcinoma pluća najveća je od svih karcinoma. Preko 90% karcinoma pluća povezano je s pušenjem.

Tumori pluća, vrlo rijetko daju simptome u ranoj fazi bolesti, što je, uz njihovu agresivnost, i glavni uzrok visokih stopa smrtnosti. 

Simptomi tumora pluća su nespecifični: 

  • najčešće je to dugotrajni kašalj
  • slab apetit, gubitak na tjelesnoj težini
  • ovisno o smještaju tumora mogu se javiti i bolovi u prsištu
  • iskašljavanje krvi i sukrvice
  • smetnje s disanjem ili drugi

Kod pojave simptoma koji mogu upućivati na tumor pluća potrebno se odmah javiti liječniku kako bi se što prije učinila potrebna obrada. 

Također, pluća su organ gdje se vrlo često javljaju metastaze tumora koji se javljaju drugdje u tijelu, što dodatno otežava dijagnostiku i liječenje.

Druge plućne bolesti

Osim gore navedenih, postoji cijeli niz plućnih bolesti koje su rjeđe, no tim više izazovnije za dijagnostiku i liječenje. Javljaju se kao izdvojene plućne bolesti, ili u sklopu bolesti koje zahvaćaju cijelo tijelo (sistemskih bolesti) kao što su sistemski lupus ili reumatodini artritis. 

S obzirom na njihovu kompleksnost najčešće zahtjevaju timove specijaliziranih stručnjaka kako bi se adekvatno liječile.