povišene masnoće

Miozitisi


Upalne bolesti mišića, upalne miopatije ili miozitisi, su skupina bolesti u kojima imunološki sustav napada tkivo mišića što dovodi do postupno sve izraženije slabosti mišića uz porast upalnih parametara i u laboratorijskim nalazima uočljiv porast kreatin kinaze (CK). Bolovi Pročitaj više

Vaskulitisi


Vaskulitisi su sistemske upalne bolesti krvnih žila. U nekim slučajevima postoje protutijela koja možemo dokazati, u nekima ne, no zajedničko je svim ovim stanjima da imunološki proces napada stijenku krvne žile i time dovodi do niza simptoma i kliničkih Pročitaj više

Sistemske autoimune bolesti


Sistemski eritemski lupus (SLE) Za sistemski eritemski lupus slobodno možemo reći da je „školski primjer“ autoimunih bolesti kojima se bavi reumatologija. Najčešće pogađa žene, i to u dobi od 15 do 45 godina, a simptomi su bolesti šaroliki jer protutijela Pročitaj više

Reaktivni artirtis, septički artritis, urički artritis- giht


Reaktivni artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje kao posljedica bilo koje virusne, bakterijske ili gljivične infekcije. Najčešće se javlja nakon infekcija dišnih puteva te mokraćno-spolnog sustava. U većini slučajeva ovaj artritis neće postati kroničan te će se uz Pročitaj više

Aksijalni spondiloartritis


Za potrebe ovog teksta u skupinu spondiloartritisa ćemo svrstati aksijalni spondiloartritis/ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, enteropatski artritis. Aksijalni spondiloartritis je upalna bolest kralješnice. Češće pogađa muškarce u odnosu na žene, najčešće pogađa mlade muškarce. Karakteristični su simptomi dugotrajna bol u donjem dijelu kralješnice te dubinska Pročitaj više

Šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvožilnog sistema)

Bolesti srca, Krvni tlak, Metaboličke bolesti, Šećerna bolest , , , , , , , , , , ,

 

Šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti

Doc.dr.sc. Spomenka Ljubić

U šećernoj bolesti povećana je učestalost kardiovaskularnih bolesti. Isto je posljedica veće zatupljenosti rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti u tih bolesnika, ali i genetske predispozicije. Bolesnici sa šećernom bolesti imaju učestalije prekomjernu težinu, povišeni krbni tlak, dislipidemiju, protrombotičko stanje i kroničnu upala.

Hipertenzija se javlja jednako u tipu 1 i tipu 2 šećerne bolesti i dijelom je povezana sa razvojem dijabetičke nefropatije- oštećenje bubreg a zbog šećerne bolesti. Porastu tlaka doprinosi i povišena simpatička aktivnost. Hiperglikemija (povišeni šećer u krvi), upala i visok krvnitlak djeluju nepovoljno na glomerule ( osnovni element u bubregu gdje se krv filtira). Promjene u bubrezima dešavaju se primarno u području glomerula, ali i u prodručju tubula (kanalića). Promjene dovode do pojave albuminurije ( gubitka proteina mokraćom) te do aktivacije renin-angiotenzinskog sustava (RAAS). Kronična aktivacija RAAS-a dovodi do hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), koja dodatno oštećuje glomerul. Ako dijabetička nefropatija ostane neliječena može napredovati do nefrotskogsindroma i terminalno (konačnog) zatajenja bubrega. Nizom studija je, kod dijabetičara, potvrđena oštećenja bubrega i bolstisrca I krvožilnog sustava.

Hiperlipidemija(povišenje masnoća u krvi) u šećernoj bolesti karakterizitrana je povišenim LDL-kolesterolom, ali i porastom triglicerida i sniženjem zaštitnog HDL- kolesterola. Također je povišena razima aterogenog apolipoproteina B. To je razlogom da je povećan rizik nastanka ateroskleroze. Profil dislipidemije (poremećaja metabolizma masnoća) kakav susrećemo u šećernoj bolesti posljedica je povišene inzulinske rezistencije te s time povezanim promjenama u jetri.

Protrombotičko stanje(povećana sklonost trombozama zbog poremećaja zgrušavanja krvi) često se zanemaruje, iako je značajno povećana pojava tromboza i moždanog udara. U osoba sa šećernom bolesti povečana je sklonost trombozi zbog promjene vrijednosti čimbenika koji sudjeluju u koagulaciji (zgrušavanju) krvi.

Proupalno stanje(stanje koje doprinosi upali) je osobito značajno za oštećenje krvnih žila te pojavu kardiovaskularnih događaja -moždanog i srčanog udara. Povišena je razima upalnih citokina (C-reaktivnog proteina, interleukina, transformirajućeg faktora rasta i niza drugih), snižena razina adiponektina. Djelom to je posljedica prekomjerne težine.

Prekomjerna težina prisutna je primarno u tipu 2 šećerne bolesti, ali i u šećernoj bolesti tipa LADA(10 posto ljudi kojima je dijagnosticiran dijabetesa mogli spadati u kategoriju ‘između’, koju stručnjaci označavaju kao dijabetes 1,5, a poznat je kao latentni autoimuni dijabetes odrasle dobi, pod skraćenicom ‘Lada’). Pri tome je za pojavu kardiovaskularnih bolesti osobito značajan abdominalni tip debljine. Osobe s prekomjernom težinom često imaju i povišeni krvni tlak, dislipidemiju, izraženije proupalni i protrombotičko stanje.

Žene sa šećernom bolesti sklonije su pojavi kardiovaskularnih bolesti i zatajenju srca o muškaraca, poglavito u tipu 1 šećerne bolesti, a dijelom je objašnjenje u gore navedenim rizičnim čimbenicima te genetskim čimbenicima. U osoba sa šećernom bolesti potreban je dodatan oprez jer zbog prisutne neuropatije ( oštećenje perifernih živaca)mogu izostati simptomi bolesti kao što su infarkt biokarda, perifenma ishemija na ekstremitetima.  Također treba što ranije u tijeku bolesti uz pomoć ultrazvuka srca tragati za prisutnošću sitoličke i dijastoličke disfunkcije da bi se na vrijeme započela terapija.

U liječenju šećerne bolesti danas je stav da treba u osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom ikardiovaskularnim bolestima u anamnezi primjeniti GLP-1 receptor agoniste. U slučaju srčanog zatajenja prednost imaju SGLT-2 inhibitori. Poštivanje tog algoritma omogućit će uz postizanje regulacije glikemije (reguliranje visine šećerau krvi) i kardioprotekciju ( zaštitu srca i krvnih žila)

U liječenje povišenog krvnog tlaka potrebno je uključititi inhibotore renin-angiotenzinskog sustava. Treba naglasiti da u osoba sa šećernom bolesti u liječenju hipertenzije često je potrebno primijeniti kombiniranu terapiju.

Liječenje hiperlipidemije (povišenih masnoća) zahtijeva primjenu statina koji imaju i protuupalno djelovanje. Treba naglasiti da je potrebno primjeniti adekvatne doze, jer problem pretstavlja često poddoziranje (preniska doza lijeka). Ponekad visina triglicerida zahtijeva primjenu lijekova tipa fibrata.

 


Prepoznavanje i liječenje angine pektoris

Bolesti srca, Metaboličke bolesti , , , , , , , , , , ,

Angina pektoris ili stenokardija je  oznaka za  bol u prsima koja  se javlja  zbog   suženja krvnih žila  srčanog  mišića. Poslijedično srce ne dobiva  dovoljno kisika i javlja se bol. Tijekom trajajnja  angine pektoris može doći do poremećaja  pravilnog  ritma  kucanja srca,  a ponekad  i do nagle smrti. Ako  angina pektoris  traje  dulje od  pola sata tada postoji osnovana sumnja da je došlo do razvoja  infarkta srca (odumiranja većeg ili manjeg dijela srčanog mišića).
Pušenje,  povišene  masnoće i  neregulirani krvni tlak dodatno oštećuju   stijenku krvne žile  i ubrzavaju njeno sužavanje  ili čak potpuno zatvaranje. Pročitaj više