Bolesti štitnjače

Iako se čini da su bolesti štitnjače u porastu mislimo da je njihova veća incidencija (pojavnost) posljedica aktivnog traženje bolesti

“Poliklinika Kvarantan” polaže značajnu pažnju na rano otkrivanje i liječenje bolesti štitnjače. Iako se čini da su bolesti štitnjače u porastu mislimo da je njihova veća incidencija (pojavnost) posljedica aktivnog traženje bolesti. To je razlog da ih danas često otkrivamo i u mlađoj populaciji.

Koja je uloga štitnjače u našem tijelu?
Štitna žlijezda – glandula thyreoidea je jedna od najvećih žlijezda u tijelu. Smještena je s prednje strane vrata. Važna je u regulaciji metabolizma, a također utječe na rad drugih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Tireoidna žljezda, Poliklinika Kvarantan

Štinjača

Hipofiza hormonom kojeg luči – TSH (tireotropin) stimulira štitnu žlijezdu. Pod utjecajem TSH u štitnoj žlijezdi se stvaraju: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Osim tiroksina i trijodtironina koji utječu na metabolizam u tijelu, u štitnjači se stvara i hormon kalcitonin, odgovoran za metabolizam kalcija.
Promjene lučenja hormona posljedica su pojačanog ili smanjenog lučenja hormona iz hipotalamusa koji utječu na stvaranje hormona u štitnjači, ali i funkcionalnog stanja štitne žlijezde. Do poremećaja nivoa hormona u krvi dolazi i u slučajevima autoimune bolesti štitnjače.

Koje su načešće bolesti štitnjače?
  • Hipotireoza

Smanjeno stvaranje hormona štitnjače – smanjeni rad štitne žlijezde – nazivamo hipotireoza. Hipotireoza se uglavnom razvija polako, “šuljajuće”, tako da se bolesnici polako navikavaju na smetnje. To je razlog da bolesnici, oklina, a često i liječnici ne prepoznaju razvoj bolesti. Najčešće se javlja pospanost, usporenost, anemija, iscrpljenost, zatvor, bolovi u mišićima, oticanje nogu, očiju, lica, ruku. Bolesnici dobivaju na težini, remeti se metabolizam masnoća te se javljaju liječniku zbog povišenih masnoća. Rad srca je usporen, a u težim slučajevima hipotireoze može doći i do oštećenja srčanog mišića. Najteži stadij naziva se miksedemom i zahtijeva intenzivno liječenje uz nadoknadu hormona. Može rezultirati mentalnim promjenama. Zato je u nejasnim stanjima i kod neuobičajenih tegoba potrebno aktivno traženje ranih znakova i simptoma hipotireoze.

  • Hipertireoza

Povečano stvaranja hormona štitnjače, tj. pojačani rad štitne žlijezde – nazivamo hipertireoza. Stanje je karakterizirano ubrzanim metabolizmom što dovodi do znojenja, lupanja srca s aritmijama, javlja se mršavljenje čak do 15 ili 20 kg, učestale stolice, opći nemir, promjene raspoloženja, brune reakcije na blage podražaje, drhtanje ruku. Ponekad nateknu kapci, gornji kapak bude podignut, očne jabučice budu izbuljene. Stupanj i izrženost bolesti varira, a može nastati i u vrlo kratkom periodu. Ako se hipertrieoza ne liječi adekvatno može se razviti po život opasno stanje tireotoksična kriza.

  • Autoimune bolesti štitnjače

Oko 15% populacije ima autoimune bolesti štitnjače. Autoimune bolesti u štitnjači su Basedowljeva(Gravesova) bolest) koja dovodi do hipertireoze i puno češća -Hashimoto tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis) koji dovodi do hipotireoze.
Bolesti štitnjače koje su autoimune češće se javljaju u nekim obiteljima. Mogu se jviti kod mladih, ali i kod starijih osoba. Zato kada se u jednoj obitelji otkrije takva bolest treba pregledati i ostale članove čak i kad nemaju znakove bolesti. Autoimune bolesti štitnjače su kronične bolesti koje treba kontrolirati, liječenjem smanjiti njihove manifestacije, ali da ih ne možemo izliječiti. Liječimo samo posljedicu njihovog učinka na štitnjaču – hipotireozu ili hipertireozu-što znači liječimo samo poremećaj funkcije štitnjače. Ne treba zaboraviti da se autoimune bolesti štitnjače mogu javiti i s drugim autoimunim bolestima pa tragati za znakovima drugih bolesti – npr. šećerne bolesti.

  • Povećanje štitnjače i čvorovi u štitnjači

Jod je glavni sastojak hormona štitnjača. Nedostatak joda dovodi do smanjenja nivoa hormona štitnjače, to opet dovodi do stimuliranja rasta štitnjače u svrhu povećanja nivoa hormona štitnjače. Posljedica je povećanje štitnjače – struma štitnjače. Značajno povećanje štitnjače danas rijetko vidimo jer se u našim krajevima već pedesetak godina provodi jodiranje kuhinjske soli.
Danas se u štitnjači najčešće pojavljuju čvorovi koji mogu biti dobroćudni i zloćudni.

Dobroćudni čvorovi u štitnjači
Pipanjem možemo kod 5% ljudi napipati čvor u štitnjači. Pregled ultrazvukom s kolor dopplerom štitnjače otkriva kod otprilike 30% ljudi nekakav čvor u štitnjači.

Zloćudni čvorovi u štitnjači
Oko 5% čvorova  u štitnjači su  zloćudni čvorovi. Dakle svaki čvor u štitnjači nije rak štitnjače. Treba imati na umu da se danas većina karcinoma štitnjače može ultrazvukom otkriti  na vrijeme.  Ima više vrsta karcinom štitnjače, ali velika većina karcinom štitnjače može se u potpunosti izliječiti.

Metode otkrivanja bolesti štitnjače

Laboratorijske pretrage kojima se određuju hormoni štitnjače T3, T4, hormon hipofize TSH, te antitijela na štitnjači – protutijela na tireoidnu peroksidazu – TPOAt).

Scintigrafija štitnjače je  radionuklearna metoda kod koje se  slabo radioaktivnipreparat  tehnecij pertehnetat injicira u venu i nakon pola sata se snima područje štitnjače. Ovo je funkcionalni pregled štitnjače  je se prikazuje  aksorpcija radioaktivnog preparata u štitnjači.

Na scintigramu – slici scintigrafije – vidi da li su čvorovi u štitnjači slabije funkcionalni (“hladni” čvorovi) koji mogu biti sumnjivi na rak štitnjače ili hiperfunkcionalni (“vrući” čvorovi) koji mogu biti sumnjivi na   toksični adenom.

Ultrazvuk štitnjače s kolor dopplerom omogućava  uvid u veličinu, strukturu štitnjače  te olakšava  otkrivanje  i liječenje  bolesti štitnjače. Lako otkriva i vrlo male promjene u štitnjači. Pod kontrolom ultrazvuka mogu se uraditi  citološke punkcije štitnjače. Punkcije su praktički bezbolne.  Ultrazvučni pregled omogućava i prikaz kože, potkožja, žljezda slinovnica i limfnih čvorova.

Niz sličica štitnjače, Poliklinika Kvarantan

Razne bolesti štitnjače

Bol u štitnjači

Bol u štitnjači može se pojaviti  ako dođe do krvarenja u cistu  štitnjače ili  u  čvor koji se tada može naglo povećati i dovesti do osjećaja boli. Cistu koja boli  i koja se je zbog krvarenja povećala liječimo ciljanim punkcijama .  Još jedna bolest može dovesti do boli u štitnjači  -   subakutna upala (subakutnitireoiditis deQuervain)  koja   je virusne etiologije. Obično se javlja nakon respiratorne infekcije.  Najčešće boli jedan režanj štitnjače, ali bol se može  seliti i u drugi režanj štitnjače. Bol je izraženija kod gutanja,a   može se širiti i prema   uhu, glavi  ili  grudnom košu. Temperatura  je obično nešto povišena, rijetko i vrlo visoka. Kako tijekom bolesti dolazi do  raspadanja stanica štitnjače  iz stanica se oslobađaju hormoni štitnjače i mogu se javiti prolazne epizode  hipertireoze.

Liječenje bolesti štinjače

Hipotireoza liječi se  preparatima tiroksina. To su tablete koje se uzimaju 1x dnevno.  U početku liječenja kontrole hormona T4 i TSH rade se svakih mjesec dana, a kasnije kada je nivo hormona stabilan  dovoljno je kontrolirati  jednom na šest mjeseci.

Hipertireoza  može se liječiti na tri načina:

  • Tireostatskim lijekovima – lijekovi koja smanjuju stvaranje hormona štitnjače.U početku je doza viša,a  kasnije  se smanjuje. Liječenje traje  do 2 godine.
  • Ako se nakon nakon 2 godine liječenja tireostatskim lijekovima  ne postigne uspjeh onda se predlaže odstranjivanje cijele štitnjače operativnim putem. Nakon operacije pacijenti su u hipertireozi i cijeli život moraju uzimati nadoknadu  - tiroksin tablete.terapija radioaktivnim jodom (koja uništava funkcionalno tkivo štitnjače).
  • Kod starijih ljudi i onih kod kojih  je operacija  zbog opće anestezije kontraindicirana može se primijeniti radioaktivni jod. Radioaktivni jod se akumulira u funkcionalnom tkivu štitnjače i uništava ga. Rezultat je  opet hipotireoza i potrebna je nadoknada tiroksinom. Terapija radioaktivnim jodom nije opasna, ne škodi drugim organima, od nje ne opada kosa i može se davati i mlađim ljudima.

Kad je funkcija štitnjače uredna liječenje  dobroćudnih čvorova u štitnjači obično nije potrebno. No u onih bolesnika kod kojih je  štitnjača tako velika  da pritišće okolne organe  potrebno je operativno liječenje.

Karcinom štitnjače (rak) obično se liječi  operacijom i odstranjuje cijela štitnjača. Maligni tumori štitnjače mogu se širiti u lokalne limfne čvorove ili metastazirati u druge dijelove tijela, ali obično su lokalizirani samo u štitnjači i većinom imaju dobru prognozu bolesti.