Gastroskopija, poznata još kao gornja endoskopija i ezofagogastroduodenoskopija (EGDS) instrumentalni je postupak koji omogućuje liječniku da gastroskopom detaljno pregleda jednjak, želudac i dvanaesnik. Gastroskop je instrument koji čini vrlo savitljiva tanka i glatka cijev sa rasvjetom na vrhu, debljine 6-8mm, a uvodi se kroz usta do jednjaka, želudca i dvanaesnika.

• Zašto napraviti gastroskopiju?

Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nagona na povraćanje, žgaravice ili teškoća u gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale, vrijeda ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira.

• Kakva je priprema za pregled potrebna?

Sedam dana prije gastroskopije treba prestati uzimati preparata željeza, acetilsalicilnu kiselinu (andol, aspirin, Acisal), klopidrogel (Zyllt, Pigrel), antireumatike (Knavon, Voltaren, Brufen, Ketonal i sl.). Ako uzimate Marivarin, Sintrom, Pelentan ili sl. lijekove svakako naglasite kod dogovaranja kolonoskopije da uzimate te lijekove i razlog zašto ih uzimate – obično bolesti srčanih zalistaka, aritmija i tromboza vena ili pluća. Dan prije kolonoskopije treba uraditi KKS, PV, INR, APTV, fibrinogen i taj nalaz donijeti na uvid. Ako PV je niži od 0,50 tada se tijekom gastroskopije neće moći uraditi biopsija. Također morate upozoriti na sve bolesti od kojih se liječite i na alergije za koje znate. Ako trajno uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa liječnikom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne. Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti ili piti šest do osam sati prije pregleda.Bitno je da pušači barem 2-3 sata prije gastrokopije ne puše

• Što možete očekivati tijekom gastroskopije?

Pacijent leži na na lijevom boku, a gastroskop se polako i pažljivo uvodi kroz usta, preko jezika u jednjak, želudac i dvanaesnik. Važno je naglasiti da je to normalni put kojim ide hrana, te se, za vrijeme pregleda, koji rijetko traje dulje od pet minuta, može normalno disati. Neugoda pregleda proizlazi iz pojave nagona na povraćanje zbog instrumenta u ustima i gornjem probavnom sustavu. Također može se javiti podrigivanje zbog zraka koji se upuhuje u želudac da bi rastegnuli njegovu stijenku i tako bolje prikazali detalje sluznice.

• Kako olakšati gastroskopiju?

Gastroskopija se lakše podnosi ako se primijeni anestezija.

Lokalna anestezija za gastroskopiju provodi se špricanjem lokalnog ansetetika u ždrijelo. Nakon nekoliko minuta ždrijelo utrne i lakše se podnosi gastroskopija. Kao komplikacija može se javiti alegijska reakcija na anestetik. Također je bitno da pacijent dva sata nakon takve lokalne anestezije ništa ne jede i ne pije jer hrana i piće mogu otići u dušnik.

Kratkotrajna intravenozna sedacija je postupak kod kojeg bolesnik u venu dobiva sredstvo za uspavljivanje. Takva sedacija primjenjuje se kod gastroskopije i kolonoskopije, s ciljem da smanji osjećaj neugode koju takve pretrage uzrokuju. Postupak je siguran i provodi se rutinski. Dobro ga podnose starije osobe te općenito bolesne osobe kod kojih se želi izbjeći naprezanje i bol kod dijagnostičke pretrage. Liječnik prije pregleda procjenjuje rizik takve sedacije. Bitno je da bolesnik prije provođenja kratkotrajne intravenozne sedacije(ponekad se zove i anestezija) 6 sati ne uzima nikakvu hranu, a ako uzima neke lijekove o tome se, kod dogovaranja pregleda, mora posebno dogovoriti s liječnikom. Iako je buđenje iz sedacije (“anestezije”) vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom.

• Koje se komplikacije mogu javiti pri pregledu?

Gastroskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, perforacije stijenke organa te eventualno potreba za bolničkim liječenjem i operacijom, a vrlo rijetko mogu biti i smrtne. Komplikacije se obično javljaju ako postoji značajna bolest želuca ili dvanajesnika. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju pojave krvi u stolici,crne stolice, jakih bolova u trbuhu, temperature ili tresavice.